Treća vatri selamet: Božiji spas i duhovno osnaženje čovjeka

Poznato je da se blagodat posljednje trećine ramazana ispunjava kroz spašavanje vjernika od vatre džehennema. U jednoj Poslanikovoj, a.s. predaji stoje riječi: ^[1] وَآخِرُهُ عِتقٌ مِنَ النَّار, koje znače: „Njegova posljednja trećina je oslobađanje od vatre!“  

Izraz عِتقْ Muftić u svome rječniku prevodi kao: sloboda, starost, drevnost, odstajalost, ljepota, krasota, divota, izvrsnost, čisto porijeklo, plemenitost, čast, ugled, moć, dobro stanje, (drvo za izradu lukova)^[2]. Nije teško utvrditi da Poslanik, a.s. ovaj termin koristi kako bi opisao oslobođenog vjernika kojeg krase čistoća i plemenitost. Moglo bi se reći da je sa oslobađenjem i spasom od džehennemske vatre čovjek nanovo spreman za godišnja životna trvenja, lomove i probleme, jer je, poput luka za strijelu, dostigao taj stepen „savitljivosti“ koji je predočen u jezičkom značenju ovog pojma. Kao što biljni sok ispuni drvo životom, tako ramazan oživi odrvenjelo ljudsko biće. 

Spas i vjerničko trajanje

Imam Tirmizi bilježi hadis u kojem je Poslanik, a. s., rekao:„Ko tri puta zatraži zaštitu^[3] od Vatre, džehennem kaže: O Gospodaru, zaštiti ga Vatre“^[4] U ovoj predaji je upotrijebljen izraz جِوَار što znači traženje zaštite.^[5]

Još jedan zanimljiv izraz kojeg bismo mogli dovesti u vezu sa navedenim, jeste onaj iz teksta ezana koji se često prevodi u bosanski jezik kao spas. To je termin فَلاحَ , a on označava napredak, uspjeh, blagostanje, sreću, oslobođenje, blaženstvo, spas, trajanje, utočište, sigurnost, ali i „ručak u zoru (uz ramazan)“^[6] što je posebno interesantno u pogledu teme ovog teksta. 

Međutim, pored svih ovih pojmova, u tradiciji bošnjačko-muslimanskog stanovništva zaživio je izraz selamet. Za ovaj izraz i njegovu ramazansku odrednicu, većina je čula preko popularne kaside u kojoj se uči: 

Rahmet –  prva trećina a druga je magfiret 

treća vatri selamet 

hej mubarek Ramazan!^[7]

Također, u narodu je zastupljen i poznati uzvik Allah selamet ili ‘po bosanski’ alaselamet, koji je skoro pripojen maternjem jeziku. 

Očigledno primjećujemo da izraz selamet ima isti korijen kao i izrazi selam ili islam.  Značenja su mu sadržana u sljedećim riječima: zdravlje, očuvanost, besprijekornost, neoštećenost, cjelost, sigurnost, dobit, dobar ishod, uspjeh, spas, mir.^[8] 

Selamet u posljenjoj trećini ramazana se, kao što je na počeku rečeno, razumijeva kao spas od Vatre, jer Uzvišeni Allah je Selam, Onaj koji daje sigurnost i mir. Dušama koje zavrijede taj spas pripremljena je Kuća mira (Daru-s-selam) o čemu Bog dragi kaže:  Allah poziva u Kuću mira i ukazuje na Pravi put onome kome On hoće.^[9] Na drugom mjestu stoji: Njih čeka Kuća blagostanja u Gospodara njihova; On će biti zaštitnik njihov zbog onoga što su činili. ^[10] Većina mufessira je na mišljenju da se pod ovim misli na džennet.^[11] 

Ramazansko zrijenje

Ako mjesec ramazana posmatramo kao proces u kojem se upotpunjavaju naši duhovni entiteti i kajanjem brišu griješna crnila na srcima (čime se trećina selameta direktno naslanja na trećinu magfireta), onda u potpunosti razumijemo pojam cjelosti i neoštećenosti.  

Simbolika vjerničke čistoće od grijeha koja se poredi sa čistoćom nevinog, tek rođenog djeteta, odražava sliku koja stoji na kraju ramazanskog procesa u kome je ta neoštećenost u konačnici i cilj svakog vjernika. Prva trećina je sveobuhvatna i ona je prvenstveno doživljaj i osjećaj ramazana kao takvog. Druga trećina je aktivnost nakon što smo uvidjeli osjećaj, a treća trećina je finaliziranje našeg ramazanskog zrijenja. 

Na kraju ovog kratkog lingvističkog osvrta, navodimo i autorsku rubaiju koja je pronikla s motivom ove teme: 

Kad s rahmetom zasja nurli kosmos cio 

S magfiretom pomisliš gdje si prije bio 

Selameta lađom zaplovi i pođi 

Gdje oduvijek si želio, žudio i snio