"GOSPODARU MOJ, PODARI MI ZNANJE I UVRSTI ME MEĐU ONE KOJI SU DOBRI."

(KUR'AN, PJESNICI, 83.)​

Hasan Hasić

Hasan Hasić

Master u islamskim naukama iz oblasti tefsira

Šta (nam) znače kur'anski ajeti?

Iako je Muhammed, a.s., u prvom odgovoru meleku Džibrilu u pećini Hira kazao da ne umije čitati, nije to bila prepreka da Kur'an postane poruka čovječanstvu. Muhammedov odgovor je bio iskren, i, ujedno, priznanje kojim potvrđuje svoju čovječnost; njegovo priznanje bilo je prvi korak u procesu prihvatanja Božije riječi na svoja prsa, koju ima prenijeti živućim i kasnijim generacijama. Ajeti su se, u manjim ili većim cjelinama, tokom dvadeset i tri godine, spuštali postepeno. To je jedna od osnovnih karakteristika procesa Objave. Postepenost objavljivanja Kur'ana prirodno odgovara ljudskoj sklonosti da se navikava: prihvatanje islama značilo je kloniti se dotadašnjih loših navika i stremiti ka boljim. Takav duhovni i moralni rast muslimanske zajednice utemeljen je na procesu učenja o kur'anskim uputama od momenta prvih objavljenih riječi. Kur'an je pamćen, učen i recitiran, ali svaki od tih pristupa Kur'ana nije bio svrha samom sebi, već je predstavljao prve poluge na putu razumijevanja kur'anskih značenja. Kur'an prethodi i sljeduje različite životne situacije kojima svjedoče Muhammed, a.s. i ashabi. Objavljivani u takvom kontekstu, ajeti su predstavljali odgovore, ulijevali nadu, motivisali i ohrabrivali muslimansku zajednicu. 

Ljudi koji su prvi put čuli kur'anske riječi svjedočili su jezičkom čudu. Učeniji i vještiji među njima razumjeli su da se radi o nečemu drugačijem; Kur'an ne odstupa od jezičkih mogućnosti arapskog jezika, a ispostavit će se – on taj jezik i normira.

Tumačenje i prevođenje Kur'ana

Prvi komentator Kur'ana bio je sam Muhammed, a.s. Ashabi su u razumijevanju kur'anskih značenja imali olakšicu uzmemo li u obzir da je proces Obajve još bio u toku. Kasnije generacije muslimana uspostavljaju dodatne načine u otkrivanju kur'anskih značenja. U četrnaest stoljeća nastao je veliki broj komentara Kur'ana, različitih vrsta i metodologija tumačenja, ponajviše pisanih na arapskom jeziku. 

Iako se islam veoma brzo proširio među nearapskim stanovništvom, interesantna činjenica – naučnoj tradiciji prevođenja Kur'ana na ostale jezike trebalo je više od deset stoljeća da se uspostavi među muslimanima kojima arapski jezik nije maternji. Među nemuslimanima nalazimo prijevod Kur'ana na latinski nekoliko stoljeća ranije. Stav o neprevođenju Kur'ana na druge jezike zadržao se u svim dijelovima muslimanskog svijeta. Prostor Bosne i Hercegovine i okolne regije nije bio iznimka. Društveno-politički odnosi u svijetu u 19. i 20. stoljeću prelamali su se i preko muslimanskih zemalja. Bio je to period u kojem su muslimani tražili odgovor na posrnuće muslimanske civilizacije; zahtijevane su reforme; akcentirala se potreba za reinterpretacijom izvora islama. To je porodilo i potrebu za prevođenjem Kur'ana, iako se muslimanski um držao stava da je nemoguće kur'ansku poruku u cjelosti prenijeti u bilo koji drugi jezik.

Muslimani ovih prostora prvi put se susreću sa cjelovitim prijevodom Kur'ana krajem 19. stoljeća u prijevodu Miće Ljubibratića. Cjeloviti prijevodi Kur'ana muslimanskih autora pojavili su se tek 1937: zajednički Prijevod Muhammeda Pandže i Džemaludina Čauševića i Prijevod Ali-Riza Karabega. Konačno, sa gore navedenim prijevodima, muslimani naših prostora su imali priliku čitati prijevod značenja Kur'ana, ma o kakvoj kvaliteti prijevoda govorili. Kasnije, pojava prijevoda Kur'ana od Besima Korkuta potvrdila je spremnost muslimanske zajednice naših prostora da nastavi tradiciju prevođenja Kur'ana, odnosno da usavrši kvalitet u tom lancu prevođenja kur'anske riječi. Upravo se Korkutov prijevod pokazao najuspjelijim do tada, doživjevši kasnije i najveći broj izdanja. I to je omogućilo prijevodu Besima Korkuta da i danas ostane najfrekventniji prijevod među muslimanima ovih prostora, iako se nakon njegovog prijevoda pojavilo i nekoliko drugih: prijevod Kur'ana Enesa Karića, a početkom 21. stoljeća i prijevod Esada Durakovića, a odnedavno i prijevod Nurke Karamana, te drugi manje prisutni. Time se potvrđuje postojanje kontinuirane tradicije prevođenja, te, uvidom u svaki od ovih prijevoda potvrđuje se i višeslojnost kur'anskoga teksta. 

Uputa prije svega

Sva ta različita prevodilačka rješenja predstavljaju lepezu kur'anske poruke. U svima njima zrcali se potencijal vlastitog jezika kao sredstva razumijevanja Božijih riječi. Mada, i dalje se prepoznaje nemoć bilo kojeg jezika da izrazi prijevod Kur'ana kao što je dat u originalu, jer nadnaravnost Kur'ana, ta njegova čudesnost leži u njegovom stilskom izrazu i gramatičkoj strukturi pred kojom su ostali zapanjeni vrhunski pjesnici i poznavaoci arapske poezije. Takav duh Kur'ana, Božije poruke ljudskom rodu, ne predstavlja misteriju, već ohrabruje čovjeka da ga tumači. Upravo je čovjek jedna od centralnih tema Kur'ana: podsjeća ga na njegove slabosti, njegovo praiskonsko porijeklo, na njegovog Gospodara, ali ga podsjeća i na nebrojene blagodati koje mu je dao, naznačivši mu da je stvoren u najsavršenijem obliku. Kur'an čovjeka ne potcjenjuje, već hrabri, vjeruje u njega kao biće koje spoznaje i ustraje u dobru. U kur'anskom duhu čovjek prepoznaje mjesto koje mu je Uzvišeni Bog dao među stvorenjima cijeneći njegovu sposobnost da uči, razmišlja i djeluje na zadovoljstvo Dragoga Boga. 

Pred snažnim i savršeno raspoređenim korpusom riječi i ajeta, pred savršenim efektom stilskog izraza Kur'ana, i mogućnošću da osvoji i svojim čitanjem i melodijom učenja, ipak, Kur'an je prije svega Uputa; jedna savršeno uređena spojena cjelina koja ništa ne podređuje svojoj suštinskoj vrijednosti – poruci čovječanstvu. S obzirom na sve kazano, pred svakim prevodiocom Kur'ana zadatak je, ma kakvim se sredstvima i vokabularom svoga jezika koristio i nastojao da mu prijevod stilski bude što bliži originalu, da nikada ne podredi kur'ansku poruku stilu svoga prijevoda. Zato su prijevodi Kur'ana smatraju tek prijevodom značenja Kur'ana, i značajan su faktor u razumijevanju Kur'ana: poznavati značenja ajeta omogućuje razvijanje svijesti o kur'anskoj poruci, bodri čovjekov duh koji je sposoban, ne samo da artikuliše kur'anske harfove, da ih memoriše, već da ih pomno usvaja sa njihovim značenjima, razmišlja o njima, i najvažnije – da mu budu smjernice u njegovoj svakodnevnici.

Hatma – cilj ili sredstvo? 

Ma kako se divili estetskoj ljepoti učenja Kur'ana, naredba iz prvih riječi Objave – „Uči, čitaj…“, ukazuje na to da naš pristup Kur'anu mora preći preko naših grla. Naš odnos prema mushafu je pun časti i poštovanja, ali mushafi na našim rafama žute i stare, a trajnost čitanja i učenja kur'anskog teksta potvrđuje trajnost Kur'ana. Kur'an nije skup ukoričenih sura. Pojam „Kur'an“ iznad je pojma „mushaf“. Statistički najčitanija knjiga, a statistički stanje muslimana u svijetu pri samom je dnu: očito je muslimanski svijet u raskoraku između kur'anskog harfa i pravog razumijevanja kur'anske poruke čemu doprinosi njeno automatsko i mehanizovano reproduciranje koje čuva tekst, a zanemaruje duh, gušeći njegovu prirodu da osvoji čovjeka i društvo u kojem bivstvuje. Značenju kur'anskih ajeta često oduzimamo njegovo pravo. U našim kućama najčešće ćemo naći Kur'an s prevodom, Besima Korkuta, a onima koji ne poznaju harfove, savjetuje se čitanje prijevoda Kur'ana. I niko neće negirati eventualni sevap od oba djela, ali način na koji izričemo takve preporuke prezentuje kur'ansku poruku kao svrhu samoj sebi. Završiti hatmu postao je cilj preči od razumijevanja pročitanog, ili samo stići pročitati prijevod u određenom periodu. Umjesto da nam bude knjiga koja se čita, i pored toliko vraćanja na nju, postala knjiga koja se pročita, i vraća u netaknute dijelove naših vitrina. 

Napor prevodioca da donesu kur'anska značenja u bosanskom i njemu bliskim jezicima valja cijeniti. S obzirom da kur'anska poruka ne poznaje granice utemeljen ljudskom rukom, a, ipak, poštuje milje kulture i društva svakog naroda, prijevod Kur'ana omogućuje pojdincu kojem je jezik prijevoda maternji da u snazi svoga identiteta pristup poruci Kur'ana, da kroz riječi bliske biću njegove kulture što bliže razumije božansku poruku, osjećajući u najintimnijem dijelovima svoga mislećeg i osjećajućeg bića dopustivši da značenja Kur'ana na njega djeluju.

Mišljenja i stavovi autora ne odražavaju nužno mišljenja i stavove tima IslamEDU platforme.

Podijelite ovaj članak

Share on facebook
Share on twitter
Share on email